Sezonska depresija ili “sezonski afektivni poremećaj” je oblik depresije povezan sa promjenama godišnjih doba koja se obično javlja u istom periodu godine, najčešće od septembra do početka proljeća ili ljeta. Procjenjuje se da preko 40% odrasle populacije pokazuje simptome depresivnog tipa tokom zimskih mjeseci, kao što su smanjen nivo energije, melanholija, letargija i povećana potreba za snom.
Vanjski faktori su prvi „okidač“ za pojavu sezonske depresije, koja se patološki i fiziološki objašnjava hormonskom neravnotežom. Međutim, sezonska depresija može biti pokazatelj drugih, dubljih psiholoških problema ili psihičkih poremećaja, kao što su endogena (nasljedna) depresija, anksioznost i psihoza.
Pojava sezonske depresije usko je povezana s meteorološkim promjenama koje nastaju nakon ljeta i zahtijevaju određenu adaptaciju organizma. Psihološke funkcije se ogledaju ne samo u skraćivanju dana i smanjenju broja sunčanih sati, već i u “napadima” sezonskih virusa, koji također uzrokuju fiziološki stres i iscrpljuju organizam.
Smanjena fizička aktivnost, poremećen san, nepravilna ishrana i stres su veoma važni uzroci sezonskog afektivnog poremećaja.
Promjene u intenzitetu dnevne svjetlosti i njenom trajanju doprinose depresiji narušavanjem “biološkog sata”. Nedostatak sunčeve svjetlosti destimulira hipotalamus u mozgu, koji je odgovoran za raspoloženje. Nedostatak sunčeve svjetlosti također dovodi do povećanog lučenja hormona melatonina i smanjenog lučenja serotonina i dopamina. Melatonin uzrokuje letargiju, nisku energiju i tromost, dok su serotonin i dopamin hormoni okidači koji poboljšavaju raspoloženje i aktiviraju tijelo.
Koliko zimska depresija može biti ozbiljna, kako je prepoznati i kada je vrijeme da potražimo stručnu pomoć?
Nisu svi podložni sezonskoj depresiji, ali značajan postotak ljudi je vrlo osjetljiv na sezonske promjene i burno reagira na njih, posebno osobe s genetskom predispozicijom za depresiju (endogena depresija).
Glavni simptomi zimske depresije su: umor, slabost, osjećaj težine u nogama ili rukama, tuga, razdražljivost, preosjetljivost, ljutnja, povećana potreba za snom, povećanje ili smanjenje apetita s povećanjem ili smanjenjem tjelesne težine i broj druge fizičke ili psihičke simptome
Kako se liječi sezonska depresija?
Neophodno je ne potcijeniti promjene raspoloženja i nivoa energije koje mogu nastati tokom jesenjih i zimskih mjeseci i adekvatno reagovati. Ako se sezonska depresija ne liječi na odgovarajući način, simptomi se s vremenom mogu pogoršati i dovesti do brojnih drugih psiholoških problema, emocionalnih poremećaja, disfunkcionalnog ponašanja, smanjene motivacije i produktivnosti. Često dolazi do povećanja anksioznosti, pogoršanja endogene depresije i bipolarnog poremećaja u toku sezonskog afektivnog poremećaja.
Liječenje sezonske depresije je u nadležnosti specijaliste, te je stoga potrebno kontaktirati psihijatra ili psihoterapeuta koji će na osnovu simptoma i kliničke slike donijeti odluku o planu terapije. Opcije liječenja, koje mogu biti međusobno povezane, uključuju upotrebu antidepresiva i anksiolitičkih lijekova, terapiju hipersvjetlom i psihoterapiju.
Kako možemo spriječiti ili ublažiti simptome sezonske depresije?
Klinička praksa je pokazala da sezonska depresija može biti pokazatelj dubljih psihijatrijskih poremećaja. Često ljudi sa predispozicijom za druge psihijatrijske bolesti imaju izražene simptome sezonske depresije. U ovim slučajevima, sezonski afektivni poremećaj nije uvijek moguće spriječiti, ali promjena načina života i načina razmišljanja može značajno ublažiti simptome sezonske depresije.
Pravilna ishrana, redovan san i kontinuirana fizička aktivnost veoma su važni za prevenciju i očuvanje psihičkog i fizičkog zdravlja.
Također je veoma važno njegovati zdrav i pozitivan način razmišljanja, bez iracionalnih uvjerenja koja dovode do brojnih emocionalnih i psihičkih problema, što je prisutno kod više od 80% ljudi.
Kompenzacija nedostajuće lekovite svetlosti tokom jesenjih, zimskih i prolećnih meseci jedan je od važnih načina prevencije sezonske depresije. Primjena hiperlight i kolor terapije dovodi do stimulacije hipotalamusa i hipofize u mozgu, optimizirajući nivo serotonina, dopamina i melatonina. Serotonin i dopamin su odgovorni za raspoloženje, osjećaj sreće i zadovoljstva. Vraćanjem ovih hormona u stanje ravnoteže pod utjecajem hipersvjetlosti, normalizira se raspoloženje i stabiliziraju psihičke funkcije (pažnja, koncentracija i pamćenje). Simptomi anksioznosti i sezonske depresije postaju blaži ili nestaju. Motivacija i produktivnost postaju optimalni i omogućavaju povratak normalnim životnim aktivnostima.
Upotreba hiperlight terapije značajno utiče na poboljšanje imunološkog sistema. Tokom sezonske depresije, imunološki sistem slabi, pa smo podložni brojnim infekcijama i raznim bolestima. Normalizacijom nivoa serotonina i dopamina, kao i nestankom simptoma depresije i anksioznosti, imuni sistem postaje dovoljno jak da odgovore na mnoge bolesti.