Priča koja se čita isključivo uz kafu
Pastir Kaldi je svaki dan izvodio svoje koze na ispašu. Živio je mirno, u jednom selu u Etiopiji, oko 600. godine. Kad je u brdima naišao na bobice nalik na trešnje, nije ni slutio da će 15 stoljeća kasnije biljka koju je otkrio vladati svjetskom ekonomijom.
Dan kad su koze poludjele
Koze su po prirodi živahne, no Kaldi je jednog dana primijetio da su neobično aktivne. Nikad prije nisu tako nervozno trčali uzbrdo i nizbrdo. Čudno ponašanje nastavilo se i kada su se vratili u tor. Kaldi cijelu noć nije spavao zbog uznemirenih koza. Smirili su se tek sljedeće jutro, kad su ponovno krenuli u brda.
Umorne koze mirno su slijedile pospanog pastira.
Sve dok nisu prošli kraj niske trešnje. Crveni okrugli plodovi privlačili su trome koze. Fmrcali su, frktali i – odjednom trčali kao dan prije.
“Mora da je djelovalo na mojim kozama”, ispričao je Kaldi. Odlučio je isprobati ovu čudesnu biljku. Pažljivo je grickao jedan list i jedan plod i odmah shvatio da to uopće nisu trešnje. Nisu imali čak ni okus kakav je očekivao – bili su grozni!
Ali je zato umor nakon duge neprospavane noći nestao kao rukom odnesen. Kaldi se odjednom osjetio snažnim i punim energije.
Ubrao je nekoliko grana i odnio ih u obližnji samostan. Ostavio je koze monasima da ih čuvaju, a Kaldi je ušao u hram i predstavio se opatu.
Kava je skuhana!
Kad je opat čuo Kaldijevu priču, odveo ga je u kuhinju. Skuhali su malo lišća i plodova i opat je okusio tekućinu. Okus je bio toliko loš da je opat odmah, nesvjesno, bacio grane u vatru.
Tada je neodoljiva aroma ispunila kuhinju. Pečeno bilje tako je ugodno mirisalo da ga je opat odlučio ponovno skuhati, samo ovaj put ne živo, nego iz vatre.
Topli miris doveo je i redovnike u kuhinju.
Tada je, barem prema ovoj poznatoj legendi, skuhana prva kava na svijetu.
Kafeterije i kafići
Uzgoj kave i trgovina kavom počinju na Arapskom poluotoku. U 15. stoljeću uzgajala se u Jemenu, a u 16. stoljeću dospjela je u Perziju, Egipat, Siriju i Tursku.
Kaldijev napitak brzo stječe neslućenu popularnost. U gradovima diljem Bliskog istoka niču “qahveh khaneh”, kavane u kojima se služila isključivo kava. Muškarci su se tamo okupljali ne samo da razgovaraju, već i da slušaju glazbu, igraju šah i prate sva zbivanja u društvu. Kafeterije su bile nešto poput antičkih trgova i modernih krčmi – mjesto gdje se odvijao i stvarao društveno-politički život. Ubrzo su postali važni centri za razmjenu informacija.
Prve priče o kavi i kafeterijama svijetom su počeli širiti hodočasnici koji su posjećivali Meku. Zvali su ga “arapsko vino”.
kava-porijeklo-4.jpg
Papin blagoslov kavi
Priče o neobičnom crnom piću širili su i trgovački putnici koji su iz Europe išli na Bliski istok, a početkom 17. stoljeća donijeli su ga i u Europu, u Veneciju.
Kao i sve novo, i kava je kod ljudi prvo izazvala strah i sumnju. Zbunjeni njegovim poticajnim djelovanjem, prozvali su ga sotonskim pićem, a mletačko svećenstvo osudilo. Polemika se toliko produbila da je morao intervenirati i sam papa.
Papa Klement VIII odlučuje prvo kušati kavu prije nego što donese odluku. Nakon toga – daje joj blagoslov i proglašava je kršćanskim pićem.
“Ovo piće je tako ukusno da bi bila grehota dopustiti da ga piju samo nevjernici”, navodno je rekao.
Od tada se u Europi događa isti fenomen kao i na Istoku. “Coffee houses”, baš kao i “qahveh khaneh”, brzo su postale središta društvenog života u velikim gradovima diljem Engleske, Austrije, Francuske, Njemačke i Nizozemske.
Do sredine 17. stoljeća samo je u Londonu bilo više od 300 kafeterija u kojima su trgovci, brodovlasnici, brokeri, umjetnici…
Odatle su niknula mnoga poduzeća. Tako je osiguravajuće društvo “Lloyd’s of London” osnovano 1686. godine u “Edward Lloyd’s Coffee House”!
U Engleskoj se pojavljuju i takozvana penny sveučilišta jer se na njima za jedan peni može kupiti šalica kave i uz nju sudjelovati u poticajnim raspravama.
Pobjeda kave nad vinom
U tom se razdoblju europski doručak mijenja i poprima današnji oblik. Naime, do pojave kave uz doručak se uvijek pilo vino i pivo, ali ih je kava zamijenila.
Razlog promjene pića vjerojatno je bio praktične prirode. I sami znate kako djeluju alkohol i kava. Nakon kave bolje radimo, imamo više energije i snage, a nakon alkohola pažnja slabi…
Pobjeda kave nad zlatom
Do 19. stoljeća kava je postala globalni fenomen: osvojila je sve zemlje u kojima se može uzgajati i sve ostale u kojima je i danas najpopularniji napitak.
I naprosto je nevjerojatno koliko su ta sićušna zrnca kave oblikovala i oblikuju ne samo svakodnevni i društveni život, već i povijest i gospodarstvo mnogih zemalja. Danas, nakon nafte, a prije plina i zlata, kava je najprodavanija roba na svijetu.
Danas Međunarodna organizacija za kavu okuplja 44 zemlje izvoznice i 34 zemlje uvoznice. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, dan ali u svijetu se popije 1,5 milijardi šalica kave i sva je prilika da će potrošnja kave rasti iu desetljećima koja su pred nama.
Zašto?
Bilo gdje – kava svuda
Želite li kavu – pitanje sa 100 značenja!
To “oćeš kavu” ponekad označava početak ljubavne veze, a uvijek početak dana.
Kava je svjedok naših najdubljih tajni, naše sreće i naših problema. Kad god je nešto važno, ona je tu. I kad nije važno – opet je tu!
S njom radiš i ne radiš, družiš se i sam, šutiš i pričaš… Neki je i pogledaju!
Dobar je i za zdravlje. Snažan je antioksidans, sadrži bitne vitamine i minerale, pomaže kod fizičkih napora, jača pamćenje.
Dobar je za žene jer sadrži fitoestrogene zahvaljujući kojima usporava starenje i ublažava simptome PMS-a i menopauze.
Istraživanja pokazuju da umjerena konzumacija kave smanjuje rizik od depresije, dijabetesa, Alzheimerove bolesti, Parkinsonove bolesti, bolesti jetre i tako dalje i tako dalje…
A i bez svega toga – kava je jednostavno ugodna.
Njegov miris i okus neodoljivi su nam i dan danas, baš kao što su prije više od 15 stoljeća bili pastiru Kaldiju, redovnicima i opatu iz jednog sela u Etiopiji.
Kava-porijeklo.jpg