Ususret najradosnijem kršćanskom blagdanu, vodimo vas na putovanje svijetom u potrazi za zanimljivim uskrsnim običajima. Dok ćete u nekima prepoznati sličnost s tradicijom prisutnim na našim prostorima, u drugima će vas nemalo iznenaditi.
Krećemo:
- Mađarska

“Škropljenjem”, popularnom uskršnjom tradicijom, obilježava se Uskrsni ponedjeljak u Mađarskoj. U starijoj verziji ove tradicije, muškarci su djevojkama polijevali kante vode. Tijekom novije verzije, razigrano prskaju parfem, kolonjsku vodu ili malo obične vode po djevojčinoj glavi i traže poljubac.
Uz ovu tradiciju veže se i vjerovanje da voda ima moć čišćenja i liječenja, kao i da pozitivno utječe na plodnost.
- Francuska
U Francuskoj je običaj utišati sva crkvena zvona neposredno prije ponoći. Objašnjenje je vrlo bajkovito – zvona za Uskrs napuštaju svoje tornjeve i odlaze u Rim u posjet papi.
A posebno zanimljiv običaj očekuje vas ako se tijekom Uskrsnog ponedjeljka nađete na jugu Francuske, točnije u gradu Hauxu. Svake godine na današnji dan napravi se ogroman omlet od 4.500 tisuća jaja, 50 kg crnog i češnjaka te 4 kg soli i papra, koji se poslužuje na glavnom gradskom trgu. Više od 1000 ljudi uživa u ovom zajedničkom obroku.
Prema predaji, ova tradicija potječe iz vremena Napoleona. Kad je jednom za Uskrs prolazio ovim dijelom Francuske, zaustavio se sa svojom vojskom baš u tom gradu i probao omlet. Toliko mu se svidjelo da je sutradan zamolio seljane da pokupe sva jaja i pripreme veliku porciju koja će biti dovoljna za cijelu njegovu vojsku.
- Brazil
Brazil ima pomalo neobičnu tradiciju izrade lutaka od slame koje predstavljaju Judu (apostola poznatog po izdaji Krista), koje se vješaju na ulicama i tuku. Više puta do sada političari upleteni u skandale imali su “čast” biti utjelovljenje Jude tijekom uskršnjih praznika.
Ljepši oblik proslave naziva se “Sábado de Alleluia” – na Uskrsnu subotu, u čast završetka Velike korizme, u mnogim se gradovima organiziraju mini-verzije popularnog karnevala.
- Španjolska
U mnogim gradovima Španjolske, osobito u Andaluziji, vjerska bratstva održavaju procesije i dramske predstave, noseći imitacije križa na kojem je Krist razapet. “Los Nazarenos”, članovi jednog od mnogih vjerskih bratstava koja sudjeluju u procesijama Velikog tjedna, nose “paso” ili platformu koja prikazuje detaljno različite vjerske scene.
Jedno od najvećih slavlja Uskrsa održava se u Sevilli – 52 različita vjerska bratstva paradiraju ulicama pokazujući procesiju koja je uslijedila nakon raspeća. Odjeveni su u posebne uniforme, sa šiljatim kapuljačama i maskama na licu te nose svijeće, a procesiju promatraju tisuće ljudi.
U gradu Vergesu tradicija je malo drugačija. Na Veliki četvrtak održavaju se duge procesije u kojima su muškarci odjeveni u kostime kostura. Oživljavaju se prizori iz Muke Gospodnje, a procesija završava nošenjem kutija s pepelom. U ponoć počinje “dansa de la mort” – “ples smrti” koji traje do tri sata ujutro.
Tijekom uskrsne službe diljem Španjolske mladići donose obične palmine grane na blagoslov, dok se djevojke kite slatkišima.
- Švedska
Uskrs u Švedskoj nalikuje Noći vještica.
Na Veliki četvrtak djeca se oblače u vještice – tu su duge suknje, šareni šalovi, rumeni obrazi, metle i bakreni čajnici. Tako opremljeni idu od vrata do vrata u svom susjedstvu i u zamjenu za crtež ili ukrašene vrbove grančice dobivaju slatkiše i sitni novac
Šveđani za Uskrs ukrašavaju svoje kuće vrbovim ili brezovim grančicama koje se kite perjem, obojanim jajima i drugim uskrsnim ukrasima (obično u obliku kokoši, uskrsne vještice ili uskršnjeg zeca).
Ručak se poslužuje kao švedski stol i sastoji se od raznih namirnica, poput haringe, lososa, krumpira, jaja, mesnih okruglica, janjetine itd. Boja Uskrsa u ovoj zemlji je žuta, a uskršnja jaja ne donose zečevi, već kokoši.
- Grčka

Ako se za Uskrs nađete na Krfu, oprez! Svake Velike subote točno u 11 sati stanovnici ovog prekrasnog grčkog otoka tradicionalno bacaju staklenke, lonce, tave i druge zemljane posude s prozora na ulicu.
Neki kažu da običaj potječe iz 16. stoljeća te da je preuzet od Mlečana, koji su umjesto Uskrsa Novu godinu koristili za izbacivanje starih predmeta iz kuće. Prema drugima, razbijanje posuđa simbolična je proslava početka proljeća. Buđenje prirode donijet će nove plodove i hranu, odnosno sve što se u tim posudama čuva i priprema, pa je potrebno stare razbiti i zamijeniti novima.
U Grčkoj se za Uskrs kuha juha od janjećih iznutrica, a jaja se boje isključivo u crveno.
- Indonezija
U Indoneziji živi oko 7 milijuna katolika. Kršćanstvo su donijeli portugalski misionari i za vrijeme Uskrsa ulicama se nose kipovi iz tog vremena. Mladići smatraju čašću biti izabrani za ulogu Isusa i samo odabrani imaju priliku biti vezani za križ na različitim mjestima.
- Češka
Ako ste žena i slavite Uskrs, budite oprezni.
Uskrs se slavi slično kao iu drugim zemljama u ovom dijelu Europe – muškarci polijevaju žene vodom iz kanti okićenih vrbovim grančicama. A na Uskrsni ponedjeljak muškarci razigrano “udaraju” žene po leđima ručno izrađenim bičevima od vrbovih grančica i ukrašenim vrpcama.
Prema legendi, vrba je prvo stablo koje procvjeta u proljeće, pa bi njezine grane ženama trebale prenijeti vitalnost i plodnost. Svrha ovog običaja danas je naravno zabava.
- Bermuda
Na Veliki petak stanovništvo slavi puštanjem ručno izrađenih zmajeva, uz kolače od bakalara.
Sigurno se pitate odakle dolaze zmajevi? Prema tradiciji, sve je počelo kada je lokalni učitelj, pripadnik britanske vojske, imao problem nedjeljom na satu vjeronauka objasniti Kristovo uskrsnuće. Da bi ilustrirao Uzašašće, napravio je zmaja (čija je baza u obliku križa) i pustio ga da poleti.
- Bugarska
Slično kao kod nas, i u Bugarskoj se organiziraju “borbe” jajima. Oni koji iz igre izađu cijeli proglašavaju se pobjednicima i smatraju se najuspješnijim članovima obitelji tijekom godine.
Također, običaj je da najstarija žena u obitelji prvim crveno ofarbanim jajetom nježno pomiluje lice svakog djeteta, za zdravlje i sreću. Nakon nedjeljne službe dio jajeta se razbija o zid crkve.
- Njemačka
Dok se u mnogim zemljama jaja skrivaju da ih djeca pronađu, u Njemačkoj ih vješaju na drveće. Moguće je da ćete u prometnim ulicama naići na drveće okićeno tisućama jaja svih boja, a domove također krase grane okićene oslikanim jajima.
Za djecu se u vrtu kriju košare pune čokoladnih zečića, čokoladnih jaja, slatkiša i igračaka koje je, naravno, sakrio sam Uskrsni zeko.
- SAD

Najveseliji uskrsni običaj u Sjedinjenim Američkim Državama je igra kojoj se djeca vesele – “lov” na jaja. Roditelji, bake, djedovi i rodbina po kući i dvorištu skrivaju svakakva jaja, od onih pravih oslikanih, preko drvenih i plastičnih, do čokoladnih. Na Uskrsno jutro djeca opremljena košarama kreću u potragu za darovima uskrsnog zeca. Obično ih osim jaja čekaju sitni darovi poput slatkiša i igračaka. Pobjednik je dijete koje skupi najviše jaja.
Nezaobilazan je i običaj koji se u Bijeloj kući prakticira više od 130 godina. Na Uskrsni ponedjeljak, predsjednik je domaćin proslave na kojoj se obojena, tvrdo kuhana jaja u velikim žlicama kotrljaju po travnjaku Bijele kuće. Manifestacija je popraćena lovom na jaja, nastupima glazbenih sastava i priredbama.
- Finska
Kao i u Švedskoj, u Finskoj se pred praznike djeca oblače u kostime koji podsjećaju na vještice, hodaju ulicama noseći metle, metalne čajnike i brezove grane. Tako opremljeni stvaraju buku koja simbolično prekida tišinu koja je trajala tijekom posta. Cilj dizanja buke je otjerati vještice i zle duhove, a njihov trud se nagrađuje čokoladnim jajima i drugim slatkišima.
U nekim dijelovima zapadne Finske na Uskrs se pale krijesovi, u skladu s nordijskom tradicijom. Plamen je “obrana” od vještica za koje se vjeruje da lete uokolo na metli između Velikog petka i Uskrsa.
Tradicija međusobnog “bičevanja” također obilježava proslavu Uskrsa. Koriste se brezove grančice za koje se vjeruje da obiteljima koje slave donose sreću, zdravlje i opće blagostanje.
Što se slatkih tradicija tiče, tu je uskršnja poslastica Mämmi, napravljena od vode, raženog brašna, praha od klica raži i začinjena tamnom melasom, soli i prahom seviljske naranče. Za pripremu su potrebni sati i treba odstajati tri do četiri dana prije posluživanja. Zatim se ovaj kolač poslužuje hladan, s mlijekom, vrhnjem ili šećerom. Danas ga je uobičajeno kupiti već gotovog u trgovinama za vrijeme uskršnjih praznika, a prodaje se diljem Finske. Mämmi se prvi put spominje u 16. stoljeću i vjeruje se da dolazi ili iz srednjovjekovne Njemačke ili Irana.
Djeca se također vesele traženju čokoladnih jaja skrivenih po kući (iako su vrtovi uglavnom još pod snijegom).
- Poljska
U Poljskoj kraj korizme završava nedjeljnom jutarnjom misom, tijekom koje vjernici primaju crkveni blagoslov. A Uskrsni ponedjeljak rezerviran je za tradicionalno misno škropljenje. Predstavnici mlađe generacije posipaju prolaznike kantama, bocama, vodenim puškama ili pištoljima, želeći im sreću i uspjeh u životu. Običaj datira još od 966. godine, a prema vjerovanju djevojka koja bude najviše “nakisla” udat će se tijekom sljedeće godine.
I ovdje se žene udaraju po leđima tijekom Uskrsnog ponedjeljka. Muškarci pletu vrbove prute, kite ih šarenim vrpcama i njima “udaraju”, odnosno nježno tapšu žene po leđima. Ovaj običaj se zove “pomlazka”, što u prijevodu znači “mladiti”. Vjeruje se da će žena koju udare vrbovim štapom biti zdrava, lijepa i sretna tijekom cijele godine.
- Norveška
Prvo mjesto na listi neobičnih uskršnjih običaja vjerojatno pripada Norveškoj.
Što se Norvežana tiče, Uskrs je vrijeme za Paaskekrimmen – čitanje, gledanje i slušanje krimića i detektivskih trilera. Tako se glume uskrsni praznici pretvaraju u dane za rješavanje misterija, odnosno ubojstava. Tijekom Uskrsa prikazuju se samo kriminalistički televizijski programi, a časopisi objavljuju detektivske priče. Čak i na pakiranjima popularnih proizvoda, poput mlijeka, ispisuju se priče o neriješenim ubojstvima.
Tradicija seže još u 1923. godinu, kada je jedna izdavačka kuća na naslovnicama novina promovirala novi kriminalistički roman. Oglas je toliko sličan običnom novinskom tekstu da ljudi nisu shvatili da se radi o štosu.
Osim toga, u Norveškoj se blagdan Uskrsa obično provodi u planinama uz obrok od naranči i Kvikk-Lunsi (norveške čokoladice). Snijeg se u Norveškoj zadržava do kraja travnja, pa je Uskrs idealno vrijeme za avanturu na planini. Norvežani inače imaju jedan od najdužih praznika za Uskrs – počinje u srijedu poslijepodne prije Uskrsa i završava u utorak nakon Uskrsa.
- Jeruzalem
U gradu za koji se vjeruje da je Krist razapet, kršćani obilježavaju Veliki petak procesijom koja hoda istim putem kojim je išao Isus na dan svog raspeća. Kako bi suosjećali s njegovom boli toga dana, neki od sudionika sa sobom nose križ.
- Rumunjska
U Rumunjskoj se Uskrs provodi u krugu obitelji, uz obilan obrok na kojem se mogu naći juha, salata, kiseli krastavci, pečena janjetina, pita od janjećih jetrica, svježe šljive i puno farbanih jaja. I ovdje je “bitka” s obojenim, tvrdo kuhanim jajima neizbježna. Natjecanje ima nekoliko rundi, a poraženi mora pojesti sva jaja koja je pobjednik razbio.
Na pokladni ponedjeljak svi se umivaju vodom u koju su umočeni crveno obojano jaje i srebrni novčić. Crveno jaje simbolizira zdravlje, a srebrno čistoću.
Uskrs je u Rumunjskoj također prilika za čišćenje kuća i dvorišta, kao i za kupnju nove odjeće.
- Irska
Irska je još jedna zemlja neobične tradicije. Za Uskrs se haringe zakapaju. One su znak posta, pa njihovim zakapanjem prestaje post i počinje uživanje u jelima koja sadrže meso.
U Irskoj pripreme za Uskrs obično počinju prvog dana korizme, četrdeset dana prije Uskrsne nedjelje. Od prvog dana korizme Irci prestaju jesti meso, a neki idu i dalje – odriču se omiljene hrane, alkohola, cigareta, pa čak i televizije.
- Luksemburg
Treći tjedan korizme u Luksemburgu poznat je kao “Tjedan pereca”. Na taj dan mladići djevojkama daruju perece (kod nas je to slatko, rahlo tijesto s vrhnjem i bademima). Ako djevojka prihvati perec, mladić je može posjetiti za Uskrs i zauzvrat dobiti jaje. Tijekom prijestupne godine uloge se mijenjaju i djevojka odabranom mladiću može pokloniti perec.
- Austrija
Običaj u Austriji nalaže da se uoči Uskrsa podižu veliki drveni stupovi koji se ukrašavaju vijencima od proljetnog cvijeća, jabuka, naranči i raznobojnim šarenim vrpcama. Uoči Uskrsa zaručnici odlaze do obližnjih potoka i rijeka po tekuću vodu. Čuvaju ga do vjenčanja, gdje se prskaju za bračnu sreću.
- Švicarska

Prilikom čestitanja Uskrsa u Švicarskoj se poklanja kolač sa suhim voćem, takozvana uskrsna golubica. Kao iu Njemačkoj, djecu u vrtu traže košare pune čokoladnih zečića, čokoladnih jaja, slatkiša i igračaka.
U Bernu je običaj da se na Uskrs pripadnici svih generacija gađaju farbanim jajima na gradskom trgu.
Ovdje nažalost završava naše putovanje, ali možda ga možemo nastaviti još malo uz vašu pomoć. Znate li još neke zanimljive tradicije? Ako je odgovor potvrdan, svakako ga podijelite s nama u komentarima!