Kafa: samo topli napitak ili simbol socijalizacije?
– Idemo na kavu.
Koliko puta godišnje izgovorite ovu rečenicu ili primite takav poziv? Vjerojatno ne znaš ni brojati.
Poziv na kavu postao je svojevrsni „kod“ za razne oblike društvenih interakcija.
Ovu rečenicu možete uputiti onima s kojima želite razgovarati o poslu u neformalnijim okolnostima od ureda ili onima s kojima tek želite započeti suradnju. Također je dobar uvod za poziv na spoj. A koliko je samo jadikovki ili dijeljenja dobrih vijesti s prijateljima prethodilo… Sa suzama i osmijehom slali smo je više puta svojim najdražima, jer uz kavu je sve nekako drugačije i razgovor lakše teče.
A dogodi se i da ne popijete kavu nego neko drugo piće, ali poziv je i dalje isti.
Je li onda kava samo piće?
Čini se da nije. Tijekom stoljeća kava je postala puno više od toga. Mnogi ga sve češće nazivaju simbolom socijalizacije i alatom koji olakšava društveno povezivanje.
A kako je nastao i jesu li u pravu oni koji ga vide kao nešto više od toplog napitka ugodnog okusa, pročitajte u nastavku.
Kako je sve počelo?
Istorija-kafe.jpg
Legenda kaže da je etiopski pastir po imenu Khalid prvi primijetio da su njegove koze mnogo živahnije ako pasu određene bobice. Privučen njihovom razigranošću, odlučio ih je isprobati. Sve ostalo je povijest.
Afrički domoroci u početku su koristili kavu kao hranu; mljeli su ga i miješali s vodom, začinima i životinjskom masnoćom te pravili kuglice koje su koristili prije bitaka za snagu. Etiopljani su pravili vino od kave stavljajući osušena zrna kave da fermentiraju u vodi.
Prvi pisani tragovi o kavi i njezinom blagotvornom djelovanju datiraju iz 10. stoljeća, a uzgoj i prodaja kave započela je u Arabiji. Do 15. stoljeća kava se uzgajala u Jemenu, a metoda izvoza kave iz jemenske luke Moka za trgovinu s Aleksandrijom i Istanbulom bila je dobro čuvana tajna. U 16. stoljeću kava se pojavljuje i u Perziji, Egiptu, Siriji i Turskoj (1555. godine dva Sirijca su prvi put donijela kavu u Carigrad).
U tom su razdoblju na Bliskom istoku bili vrlo popularni javni prostori za ispijanje kave. Ljudi su se okupljali i uz šalicu kave slušali glazbu, gledali razne zabavljače, igrali šah i raspravljali o novostima dana.
Koliko su ovi prostori postali važni kao središta razmjene informacija i znanja govori i činjenica da su ih često nazivali “školama mudrosti”.
Iz Carigrada je kava u 17. stoljeću stigla u Mletačku Republiku, odakle se brzo proširila Europom. Prva kava se prodavala u tadašnjoj verziji apoteke, kao lijek. Ubrzo su nastale preteče današnjih kafića koji su vrlo brzo postali iznimno popularni. Prva kavana otvorena je u Veneciji 1683. godine.
Povijesno gledano, kavane su bile mjesto važnih društvenih okupljanja, a njihova pojava potaknula je nekoliko važnih kulturnih i političkih promjena tijekom 17. i 18. stoljeća. Označili su prostor za razmjenu ideja i njegovanje javnog mišljenja ljudi iz različitih dijelova društvenog spektra.
O njihovom utjecaju govori i činjenica da je engleski kralj 1675. godine zabranio rad kavana, tvrdeći da su one mjesta gdje se ljudi okupljaju kako bi kovali urote protiv njega.
Kava je stoga već bila prilika za društvenu interakciju.
A kakva je situacija danas?
Kafa-i-drustvo.jpg
Kad pomislite na kavu, na pamet vam padaju različite asocijacije.
Koristimo ga za razbuđivanje, kao dodatni izvor energije ili jednostavno uživamo u njegovom okusu. Za mnoge je početak dana dio rutine, bez obzira radi li se o domaćoj, espresso kavi ili latteu i piju li je sami ili u društvu.
U njemu uživamo dok radimo ili učimo, a dio je rituala opuštanja. Osim mogućnosti povezivanja s prijateljima, obitelji i kolegama, to je i naš izbor zbog stimulativnog učinka i okusa o kojem smo kao civilizacija postali ovisni. Glavni “krivac” za to je naravno kofein, koji je u različitim vrstama kave prisutan u većem ili manjem postotku (zrna arabice sadrže od 0,8 do 1,4 posto, dok zrna robuste imaju od 2 do 5 posto kofeina).
Pitanje utjecaja kave na zdravlje i danas je kontroverzno, iako rezultati najnovijih medicinskih istraživanja pokazuju da je kava zapravo mnogo zdravija nego što smo očekivali. Između ostalog, kava jača pamćenje, djeluje kao snažan antioksidans, smanjuje rizik od dijabetesa, povećava izdržljivost i vraća dobro raspoloženje.
Jedno je neosporno – nakon vode, kava je najpopularnije piće na svijetu, a nakon ulja najkorišteniji proizvod. U jednom danu popije se čak 1,4 milijuna šalica kave. Naravno, veliki utjecaj na to ima i uloga koju kava ima u socijalizaciji.
Danas, kao iu 16. i 17. stoljeću, kavane su i dalje mjesta gdje se ljudi okupljaju, pišu, čitaju, razgovaraju i razmjenjuju ideje i informacije. Omogućujući mjesto za planirane i neplanirane sastanke i interakcije među članovima zajednice, kafići igraju značajnu ulogu u stvaranju društvenih mreža. Ujedno sudjeluju u stvaranju društvenih normi.
Starbucks je izgradio čitavo carstvo društveni aspekt sjedenja i raspravljanja o raznim temama, od političkih i ideoloških, preko poslovnih, do ljubavi uz kavu. A upravo je to uloga kafića u današnjem svijetu – treće mjesto, između doma i ureda, gdje se osjećamo ugodno, ušuškano i gdje bilo kakav razgovor lakše teče uz šalicu omiljenog pića.
Kada-danas.jpg
Često možete vidjeti ljude kako sjede sami i piju kavu, čitaju knjigu ili samo gledaju kroz prozor. S povećanjem broja freelancera, kafići postaju i radno mjesto jer se usamljenost koju ovakav način rada nosi prevladava interakcijom s drugima koji se bave sličnim zanimanjima. Dogodi se i da se uz gutljaj kave i pogled kroz monitor sklapaju poslovna poznanstva, ali i rađaju ljubavi.
Što nas dovodi do zaključka da je razlog zašto pijemo kavu u grupi taj što ćemo uz potrebnu dozu kofeina dobiti priliku uživati u ambijentu, atmosferi i interakciji.
Iako je ispijanje kave u kafićima međunarodni običaj, postoje i razlike među zemljama. Dok se, primjerice, u Francuskoj povezuje s ležernošću i spaja s ukusnim desertom, u Austriji u kafićima vlada ozbiljna i profesionalna atmosfera. Najbolja kava i hrana poslužuju se uz puno poštivanje privatnosti gostiju, kao i njihove potrebe da u svom omiljenom napitku uživaju u osami.
I dok Talijani kavu često piju na brzinu, za šankom i bez nepotrebnog zadržavanja u barovima, u Turskoj je to nezamislivo. Stanovnici ove zemlje, koji spadaju među velike kavoljupce (što nije ni čudo s obzirom na spomenutu povijest), vole se opustiti i ispijati kavu jako dugo, najčešće u društvu obitelji i prijatelja. Instant kava je ovdje nezamisliva jer se njome odlučuju važne stvari, rješavaju razni problemi i sklapaju poslovi. Što je, složit ćete se, slično kao i na Balkanu.
Ali ritual ispijanja kave odavno se iz kafića preselio u naše domove. Uz šalicu kave razmjenjujemo i novosti, planove i probleme s obitelji i prijateljima. Negdje su se još zadržali običaji ispijanja kave nekoliko puta tjedno sa susjedima. Društvene norme u nekim sredinama još uvijek nalažu da barem jednom pozovete na kavu one koji su se doselili u vaše susjedstvo.
A još jedno mjesto gdje je kava prilika za društvenu interakciju su uredi. Kolege se okupljaju oko aparata za kavu ili u dijelu ureda predviđenom za njezinu pripremu te razmjenjuju novosti iz privatnog i poslovnog života.
Prema nekim navodima, stanka za kavu postala je običaj krajem 19. stoljeća u Wisconsinu. Ako mislite da Balkanci u tome prednjače, jer dobar dio života provedu čavrljajući uz kavu, varate se. Prema istraživanju koje je prije nekoliko godina objavio list Figaro, Francuzi jutarnje stanke koriste za ispijanje kave koja im je ujedno i dobrodošlica na posao i prilika za razgovor s kolegama. Britanci u prosjeku provedu 24 minute ispijajući kavu na poslu, što je oko 188 sati tijekom radnog vijeka. I dok tvrtku košta 490 eura godišnje po zaposleniku, korist je neusporedivo veća.
Naime, istraživači s američkog sveučilišta MIT otkrili su da su zaposlenici koji zajedno provode pauze za kavu produktivniji. Tijekom istraživanja pratili su grupu djelatnika pozivnog centra i otkrili da su zaposlenici bili produktivniji nakon pauza za kavu koje su bile unaprijed zakazane kako bi ih svi mogli uzeti u isto vrijeme sa svojim kolegama.
Stoga ne čude nalazi drugog istraživanja koje su proveli lanac brze prehrane Dunkin Donutus i specijalizirana stranica Career Builder. Prema dobivenim podacima, 46 posto zaposlenih Amerikanaca smatra da ispijanje kave tijekom radnog vremena podiže njihovu produktivnost i timski rad.
Razlog ovakvim rezultatima je, s jedne strane, vjerojatno to što nas kofein razbuđuje i pomaže nam da se usredotočimo pa bolje obavljamo zadatke i pojedinačno i u grupi. No, s druge strane, ne može se poreći da je društvena aktivnost zajedničkog ispijanja kave za nas najprihvatljiviji oblik interakcije, u kojoj se osjećamo ugodno i dio tima.
Čak i izvan ureda i kafića, kava ima svoju ulogu u poslovnom okruženju. Često se koristi na raznim događanjima, poput seminara i konferencija, kao prilika za neformalan razgovor, uspostavljanje kontakata ili planiranje zajedničkih aktivnosti s već poznatim kolegama.
Zaključak?
Kava-i-ljepota.jpg
Kava je svakako više od napitka i već više od 600 godina igra važnu ulogu u svim aspektima našeg života. Simbol je socijalizacije i pokretač različitih društvenih interakcija. Bez obzira na to što pijemo, gdje i s kim, to nas povezuje.