7 štetnih sastojaka u kozmetici za bebe koje treba izbjegavati

Na pitanje “Koja kozmetika je najbezbjednija za upotrebu?” većina nas bi, što se kaže, ko iz topa odgovorila – ona za bebe. 

Kad samo pomislite na tu mekanu kosicu i kožu, javljaju vam se slike poznatih proizvoda za njegu. Od šampona koji su nježni za oči kao čista voda, preko mirisnih mackalica, do sapuna i kupki koji garantuju očuvanje prirodne vlažnosti osjetljive bebine kože. Prosto da i sami poželite da sve to koristite…

Žao nam je što smo nosioci loših vesti.

Sva ova kozmetička sredstva zapravo nisu ni blizu tako bezbjedna i bezazlena kao što se u reklamama prikazuju. Naprotiv.

Vjerujemo da vam je teško da u to u ovom trenutku povjerujete, ali isto tako vjerujemo i da ćete se na kraju teksta složiti sa nama. Zašto? Pa zbog toga što ćemo vam predstaviti rezultate jednog istraživanja, posljedice koje mogu imati štetne materije u kozmetici za bebe, kao i specifične sastojke koje treba izbjegavati.

Spremni?

Za početak:

Zabrinjavajući rezultati istraživanja nevladine organizacije WECF

Vlažne maramice, mlijeka za čišćenje, losioni, šamponi i ostali kozmetički proizvodi za njegu kože beba sadrže previše potencijalno štetnih hemijskih supstanci ili alergena, rezultat je istraživanja nevladine organizacije Women in Europe for a Common Future (WECF).

Članovi ove mreže koje deluje u 50 zemalja svijeta testirali su tokom jula i avgusta 2015. 341 kozmetički proizvod koji se može naći u apotekama, parfimerijama i trgovačkim lancima širom Francuske. Proizvodi su po štetnosti podijeljeni u tri kategorije:

• oni sa povećanom štetnošću
• proizvodi koji umjereno štete
• oni kod kojih je opasnost vrlo niska ili ne postoji

Ustanovljeno je da čak 299 proizvoda sadrži sastojke sa povećanim štetnim rizikom! Članove su posebno zabrinuli štetni sastojci otkriveni u vlažnim maramicama, s obzirom da je riječ o proizvodu čija je primjena, zbog praktičnosti, sve raširenija.

Ako je to stanje u zemlji članici Evropske unije u kojoj se zakonski okvir koji reguliše proizvodnju i prodaju kozmetičkih sredstava mijenja i pooštrava nekoliko puta godišnje, šta mislite kakvo je stanje kod nas? Imajte u vidu da je posljednja izmena ovog zakona na našim prostorima bila prije više od 20 godina.

A dok čekamo na izmjene zakona i ozbiljnije regulisanje ovog pitanja, dobro pregledajte deklaracije i posebno budite oprezni po pitanju sljedećih sastojaka.

Štetni sastojci koje treba izbjegavati

Koža odraslih apsorbuje i prenosi u krvotok oko 60% onoga što se na nju nanese. Koža beba je znatno poroznija i bez razvijene odbrambene funkcije, pa je procenat upijanja još veći. Najveći procenat apsorpcije je, pogađate, kod novorođenih beba. Da, baš onih koje najčešće brišemo i mackamo.

Evo šta sve ne bi trebalo da sadrže proizvodi za njegu naših najmlađih:

Parafin i petrolej

Dječije kreme su često izuzetno masne, jer bebama lojne žlezde nisu potpuno aktivne, pa koža ne može sama da se štiti. Često se zbog toga preporučuje upotreba krema na bazi parafina i petroleja, naftnih derivata.

Iako toksični i kancerogeni, izuzetno su jeftini i upravo zbog toga prisutni u brojnim proizvodima za njegu beba i dijece. Nastali kao nusprodukti tokom prerade nafte, ovi sastojci zatvaraju pore i deluju kao plastična folija, pa ometaju organizam da eliminiše toksine. Osim toga, začepljenje pora može dovesti i pojave akni.

Uz to, dugo se zadržavaju na koži, jer ih je teško u potpunosti isprati, te kroz poroznu bebinu kožu dospijevaju u organizam. Cijena hidratacije koju obezbjeđuju je previsoka, zar ne?

Petrolej se na deklaracijama proizvoda nalazi pod nazivima: vazelin, mineralno ulje, petrolej, petrolatum, petroleum. Parafin možete naći kao: parafin, tečni parafin, parafinsko ulje, parafinski vosak.

Ftalati

Spojevi koji izazivaju posebnu zabrinutost, kako u medicinskoj zajednici, tako i među stručnjacima za životnu okolinu nazivaju se generalno ftalati.

Riječ je o grupi hemikalija koja je poznata i pod nazivom “endokrini disruptori”, jer remete hormonalni balans u tijelu. Mogu izazvati brojne neželjene posledice, posebno u osetljivim životnim razdobljima, odnosno kod novorođenčadi i tinejdžera u pubertetu.

Mnoge organizacije koje se bave zaštitom javnog zdravlja smatraju upravo ftalate iz kozmetičkih proizvodima krivcima za pojavu preuranjenog puberteta. Na novorođenčad i bebe mogu imati dodatno poguban uticaj, jer nemaju dovoljno razvijen imunološki sistem.

U kozmetici se najčešće javljaju u obliku 1.4-dioksana (dodaje se radi stvaranja pjene i sapunice) i kvaternija 15 – konzervans koji uništava bakterije otpuštanjem formaldehida. Formaldehid se povezuje sa alergijskim reakcijama, koje se javljaju u vidu mučnina, respiratornih problema i svraba kože glave.

Parabeni

Još jedna zabrinjavajuća grupa hemijskih spojeva u kozmetici generalno, a pogotovo u onoj za bebe, su parabeni. Ovo su konzervansi koji se dodaju većini proizvoda na bazi vode, kako bi se spriječio razvoj različitih bakterija. Ali, dok štite proizvode od bakterija, parabeni utiču, kao i ftalati, na hormonski balans. I oni se smatraju hormonskim disruptorima, jer oponašaju estrogen u organizmu.

Osim što utiču na hormonski balans, mogu izazvati i iritaciju. Možete ih nažalost naći svuda – u sapunima, kupkama, šamponima i sredstvima za hidrataciju. Mogu imati različite prefikse (butyl, methyl, propyl), ali svi sadrže oznaku “paraben”.

Propilen glikol

Propilen glikol je bistra, bezbojna i slabo isparljiva tečnost, bez mirisa.

Koristi se, između ostalog, i kao rastvarač u proizvodnji boja za prehrambenu industriju, komponenta u ljepkovima za prehrambenu industriju i sredstvo za podmazivanje za mašine u prehrambenoj, farmaceutskoj i industriji kozmetike.

U kozmetičkim proizvodima njegova uloga je otvaranje pora, kako bi ostali sastojci prodrli u kožu (zato je čest sastojak u vlažnim maramicama). Iako nije toliko štetan kao prethodno pomenuti sastojci, može da izazove iritaciju, što je posljednje što je potrebno nježnoj bebinoj koži.

“Mirisi”

Nedovoljno je poznato da “očaravajuće nježni” mirisi proizvoda za bebe nastaju od toksičnih supstanci.

Napravljeni tako da prijaju našim čulima dok kupamo svoje bebe ili ih mažemo, kreme, sapuni i kupke imaju ovaj dodatak iz jednostavnog razloga – da prikriju neprijatan miris ostalih hemikalija koje se nalaze u sastavu proizvoda.

Jedna kap “mirisa” vas dijeli od mineralnog ulja (pomenuti derivat nafte) i proizvoda koji miriše kao vanila ili kokos. Efekti mirisa na koži su dugotrajni i mogu se osjećati satima, što može da izazove problem kod dijece koja imaju astmu ili kožu koja je sklona alergijama.

Problem je i to što se oznaka “miris” u kozmetičkoj industriji koristi kao sveobuhvatan termin za brojne hemikalije. Bilo koja od čak 12.500 hemikalija koje kreiraju miris u kremama, sapunima i kupkama može biti sakrivena ispod ove oznake, jer proizvođači nisu u obavezi da na deklaraciji navedu koje su supstance u pitanju. 

Mogu se naći i u pelenama (poznat vam je onaj karakteristični miris kad otvorite novo pakovanje), kao i u bebi puderima, losionima i šamponima.

Preporuka je da ne koristite proizvode čije deklaracije među sastojcima imaju i one koje nose oznake kao što su miris, parfem ili perfume.

Sintetičke boje

Da li je zaista važno koje je boje losion za telo? Ima li razlike u njegovom dejstvu ako je pink roze ili nježno žut? Još jedan bespotreban toksin u kozmetici za bebe su upravo vještačke boje, koje se uglavnom prave takođe od naftnih derivata.

SLS i SLES

Dječije kupke bi trebalo da sadrže samo blage tenzide (naziv za površinski aktivne sastojke koji razgrađuju nečistoću), ali ne i agresivne, isušujuće sodium lauryl sulfate (SLS), koji se mogu naći na mnogim deklaracijama dječijih kupki. Ovi sastojci često dovode do jakih nadražaja tjemena i kože tijela. Treba iz istih razloga izbjegavati i sodium laureth sulfate (SLES).

Proizvodi na čiji sastav takođe koje treba obratiti pažnju

Osim na pomenute šampone, kupke, losione i sapune, obratite pažnju i na sastav vlažnih maramica. Često sadrže alkohol, sintetički dobijene mirise (označene sa fragrance, scent, linalool, limonene, citronellol, hexyl cinnamal, geraniol), koji mogu izazvati alergijske reakcije.

Bebi puder je još jedan problematičan proizvod, jer mu je dodat talk – usitnjeni mineral, koji može udisanjem stići do osjetljivih bebinih pluća i iziritirati ih. S obzirom je teško odvojiti ga tokom procesa miniranja stijena od nekih drugih, prilično opasnih jedinjenja poput kancerogenog azbesta, određeni broj kompanija ga je potpuno izbacio iz upotrebe.

Pošto nažalost nisu sve, birajte pudere koji ne sadrže talk.

Što se tiče krema za sunčanje, izbegavajte one koje u svom sastavu imaju oxybenzone. Mineralni filteri poput cinkovog oksida i titanijum dioksida su zdravija opcija (mada ne i potpuno zdrava). Svakako imajte u vidu da bebe ispod 6 meseci starosti svejedno ne bi trebalo izlagati jakom suncu.

Za kraj se nameće logično pitanje:

Postoji li alternativa?

Naravno.

Jedna je da sami pravite neke od proizvoda za njegu svoje bebe. Postoje brojni recepti na raznim blogovima.

Praktičnija opcija je svakako odluka da pređete na organsku kozmetiku, za koju možete biti potpuno sigurni da nema štetne sastojke. Naime, da bi dobila oznaku “organska” kozmetika mora biti sertifikovana. To znači da su sastojci proizvedeni u skladu sa vrlo strogim procedurama po pitanju čistoće, odsutsva pesticida i viještačkih đubriva, bez genetski modifikovanih biljaka i upotreba metoda sterilizacije koje mogu biti rizične za ljudsko zdravlje. 

“Nedostatak” organske kozmetike su visoke cijene i kraći rok trajanja, zbog odsustva konzervansa. Ovo se može prevazići češćom kupovinom manjih pakovanja i čuvanjem u skladu sa uputstvom na proizvodu.

Što se tiče industrijskih kozmetičkih proizvoda, nije realno očekivati da ih možemo baš sve isključiti iz svakodnevnog života i njege beba. Ali, možemo smanjiti njihovu upotrebu i izbjegavati bespotrebno nanošenje proizvoda, samo zato što lijepo mirišu. 

Takođe, pažljivo gledajte deklaracije – ako, recimo, piše da miris nije dobijen iz ftalata, trebalo bi da stoji iz kojih sastojaka je izlovan (npr. iz eteričnih ulja). Minimum koji možete danas pronaći na tržištu su oznake “bez parabena”, a i to je dobar početak. Ako ne možemo da u potpunosti eliminišemo štetne sastojke, možemo barem da ograničimo njihovu količinu.

Dugogodišnja izloženost toksinima koji putem kože dospijevaju do organizma može izazvati brojne neželjene posljedice i zato je važno da sebe i svoje najmilije zaštitite pametnim i informisanim izborim